THE BOOK THE STORE THE WORLD – autonomija događaja

Potaknuti svakodnevnim trenjem različitih zahtjeva koje bi današnje koreografsko, autorsko, umjetničko djelovanje trebalo zadovoljiti odlučili smo inicirati seriju razgovora s umjetnicima novije generacije suvremenog plesa kako bi se strukturirano približili pitanju konteksta u kojem djelujemo te načina na koji se dotični kontekst može definirati, označiti i učiniti vidljivim.

Pozvali smo jedanaest plesnih djelatnika i autora da svoj rad pozicioniraju, otvarajući diskurs o arhiviranju izvedbe, teoretske potke izvedbenog rada te načinima, ako su mogući i nužni, ostavljanja traga djelovanjem u umjetnosti koja je primarno porozna i nematerijalna.

Topografiranjem specifičnosti hrvatskog suvremenog plesa nove generacije možemo reći da je isti pozicionirao je svoje aktivnosti u polje propitivanja, repozicioniranja i analize procesa umjetničke proizvodnje, kreiranja i prokreiranja konteksta u kojem umjetnički nalazi svoju smislenu percepciju te u područje samostalne edukacije onih subjekata koji tek trebaju postati vidljivi. Kalibriranjem fokusa produkcije i razvoja s uobičajenih strategija koji se bave umjetničkim radom kao gotovim proizvodom – na preispitivanje svrhe i cilja tih strategija, nova generacija autora u svojim radovima otvara potpuno novi set pitanja, fokusirajući se primarno na samu suvremenost te na njezine hibride i derivate. Umjesto egzekutiranja vještina, estetika ili uobičajenih metodologija, ova generacija autora usmjerila je fokus na forenziku same svrhe (ili redudandnosti ili potentnosti) umjetničke proizvodnje koja se zbiva u okolišu turbulentnih društvenih i ekonomskih strukturalnih preslagivanja. Proces umjetničke proizvodnje tako poseže i doseže u polja daleko izvan primarnog plesnog pejzaža te postaje, ili želi participirati, kao agilan motor u razvoju suvremenih izvedbenih umjetnosti; kako u kontekstu kulturalne proizvodnje tako i u kontekstu društva općenito.

U tom smislu, ono što se aktivira putem suvremenog plesa uključuje mislioca kao i objekt koji se misli; objekt ili problematika koreografske aktivnosti postaje tako svoj vlastiti autor objektiviziran kroz primatelja. Markirajući polje umjetničkog djelovanja od ideoloških, sadržajnih, percepcijskih, metodoloških, strateških pitanja – preko pitanja metodologija umjetničkog otpornika kao provokacije umjetničkog opstanka – tako se kondenzira radni razgovorni teritorij “spoznaje koja se ne bavi objektima nego spoznajom o objektima, u slučaju da je ista uopće a priori moguća.” (Kant)

THE STORE je rad na sučelju likovnog, koreografskog i primijenjenog. Nastao suradnjom grupe autora, govori o današnjoj logičnoj i složenoj povezanosti različitih medija u jednu cjelinu realizacije umjetničke suvremenosti.

THE STORE je mjesto nakupina, nataloženja i ostataka u kojem autorski tim Krajač, Korenčić, Kurtela, Karabogdan kreira rad koji koreografske fragmente izmješta iz njihovog prvobitnog konteksta u kontekst objekta, predmeta ili artikla. Umjesto brižljivog očuvanja umjetničkog kao pojavnog, svi nakupljeni arhivski elementi koreografske arhive transferiraju se u okružje objekta žudnje otvarajući se diskursu što je vrijedno, što je dokumentacija, što je arhiva.

Istovremeno jednostavan, pristupačan, iznenađujuć i slojevit, THE STORE je otvoren i za interpretacije, nadopune i kontekstualizacije te svojom radikalno postavljenom premisom destabilizira u jednakoj mjeri i autore, i publiku, i sadržaj, u onoj mjeri u kojoj je sama umjetnost stalni predmet destabilizacije i pregovora.

U svojem postavu, privremeno usvajajući provokativnu premisu arhitekta Rema Koolhaasa da je "shopping nedvojbeno posljednja preostala forma javne aktivnosti" THE STORE je ne samo otvoreni poziv na javnu aktivnost nego i na potencijalnost te javne aktivnosti koja sama sebi uzima pravo na autonomiju proglašenja estetskog događaja.

Svi objekti, predmeti i artikli su u potpunosti manufakturirani u Hrvatskoj. Proizvodnja koja se odvijala u uskoj suradnji s brojnim pogonima, proizvođačima i djelatnostima u okolici Zagreba otvorila je za nas kompleksno pitanje o odnosima umjetnosti, proizvodnje i tranzicijske ekonomije. Kontinuirani razgovor o ovoj temi je još uvijek u tijeku.